Nemoj nikoga slomiti da bi ti sretan bio! Ne čini drugome nepravdu da bi opravdao svoje greške! Trudi se da svoju vlastitu sreću gradiš daleko od ljudske patnje i bola! (Alij et-Tantavi)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Onaj ko se brine za udovicu ili siromaha isti je kao mudžahid na Allahovom putu.” Prenosilac kazuje: ”Ili je možda rekao: ’Poput klanjača koji ne posustaje u obavljanju namaza ili postača koji nikako ne prekida post.’” Muttefekun alejhi
Kada se povećaju iskušenja i potresu te svojom žestinom, a posebno u ovim kasnijim vremenima, sjeti se da je Kur’an Allahova knjiga, koja te učvršćuje na istini. 'A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje učvrstili, i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo.' (El-Furkan, 32)
“Pa zašto oni ne pogledaju deve – kako su stvorene, i nebo – kako je uzdignuto, i planine – kako su postavljene, i Zemlju – kako je prostrta?!” (El-Gašija, 17–20) Allahu je pokorna sva priroda, ali pokornost Allahu stavljena je u dužnost i čovjeku. Sve navedeno ukazuje na to da je jedna od najvećih obaveza, na koje upućuju i razum i šerijat, spoznaja veličine Stvoritelja, koji nas je sve stvorio i kojem jednoću i jedinstvenost (vahdanijjet) priznaje sve što postoji. U svakom stvorenju nalaze se
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti svoga gosta! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka šuti!” Muttefekun alejhi
Zar ne primjećuješ milost koju naš Gospodar ukazuje ljudima, pa one među njima koji su dugi niz godina bili u grijehu, naposljetku i pred kraj života uputi na Pravi put. Stoga, kad god vidiš nekog grješnika, nemoj ga nipošto otpisati, jer je itekako moguće da on dobije uputu, a da je ti izgubiš. Koncentriraj se na sebe i ne gledaj s visoka na druge!
Smirenost srca veće je i bolje od njegove sreće, jer je sreća trenutna, a smirenost je trajna, čak i u iskušenjima, a jedan od najvećih uzroka smirenosti je zikrullah – spominjanje Allaha. 'a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju!' (Er-Ra’d, 28)“
Razmišljao sam o djelima i izveo sljedeći zaključak: pomoću obavljanja duha-namaza mogu se ostaviti grijesi, pomoću učenja Kur'ana može se zaslužiti nur u kaburu, zbog posta i sadake lahko će se preći preko sirat-ćuprije i zbog poklanjanja ljubavi dobrim ljudima može se zaslužiti hlad Arša na Sudnjem danu. (Imam eš-Šafi)
Od veličine Allahovog oprosta je odgađanje kazne. On, Slavljen neka je, na ljudsko neznanje i nemarnost uzvraća blagošću, na grijehe oprostom, na poricanje blagodarnošću.
Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nagovijestio je to riječima: “Vjera (islam) je lahka. U ovoj vjeri neće se niko prenapregnuti a da ga ona neće savladati. Budite umjereni i radite ispravno (bez pretjerivanja i bez zanemarivanja)! Obveseljavajte i tražite pomoć od Allaha ujutro, popodne i nešto krajem noći!" (Buhari)
DAN NAJBOLJE DOVE "Najbolja dova je dova dana Arefata, a najbolje što sam rekao ja i poslanici prije mene je: la ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli šej'in kadir."
Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: ”Jedne noći ustala sam iz postelje i tražila Poslanika, pa sam u mesdžidu svojom rukom napipala vanjski dio njegovih stopala koja su bila uspravljena. Govorio je: ‘Allahumme e’uzu biridake min sehatik, ve bi mu’afatike min ‘ukubetik, ve e’uzu bike minke la uhsi senaen ‘alejke, ente kema esnejte ‘ala nefsik.”’ (Allahu moj, utječem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje srdžbe, Tvome oprostu od Tvoje kazne,utječem se Tebi od Tebe. Ja Ti nisam
Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko prouči jedno slovo iz Allahove Knjige, njemu za to pripada nagrada koja se uvećava deseterostruko! Ne kažem da je elif-lam-mim slovo, već je elif slovo, lam je slovo i mim je slovo.”
Allah se smilovao Hasanu el-Basriju koji je kazao: “Jedan od pokazatelja da se Allah okrenuo od nekog Svoga roba jeste to da ga učini zaokupiranim onim što ga se ne tiče.” (Džamiul-ulumi vel-hikem, 1/294)
Avn b. Abdullah rekao je: “Mnogo je Allahovih blagodati koje su date ljudima, ali ih većina ne vidi. Zar nisi vidio koliko je zvijezda na nebu, ali utvrditi pravac pomoću njih znaju samo učeni?” (Hil’jetul-evlija, 2/190)
Ono što čovjeka navodi na uhođenje jeste pretjerana zainteresovanost za tuđi privatni život, i zalazak u njegove najintimnije detalje. Kaže Uzvišeni: „Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.“ (El-Isra, 36) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Od ljepote čovjekovog islama je da ostavi ono što ga se ne tiče.“ Bolest uhođenja širi
Popravi svoj nijjet, Allah dž.š. će popraviti tvoje stanje. Želi drugima dobro, dobro će ti samo doći!
Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Čuvajte se nepravde, jer će nepravda biti tama na Sudnjem danu. Čuvajte se pohlepe, jer je pohlepa uništila one koji su bili prije vas; pohlepa ih je navela da međusobno prolijevaju krv i dovela do toga da dozvoljenim smatraju ono što je zabranjeno.” Hadis bilježi Muslim, 2578.
Bišr b. Haris rekao je: “Kada bi ljudi razmišljali o Allahovoj veličini, nikada Mu ne bi bili nepokorni.” (Hil’jetul-evlija, 6/288)
A’meš je rekao: “Prisustvovali smo dženazama, a nismo znali, zbog mnoštva onih koji su plakali, ko je ožalošćen. Nisu plakali zbog mejita, već zbog svog stanja.” Ibrahim en-Nehai rekao je: “Prisustvovali su dženazama, a to bi se još danima vidjelo na njima.” (El-Akibe fi zikril-mevt, str. 154)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!” Neko upita: ”A ko, Allahov Poslaniče?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ”Onaj od čijeg zla nije siguran njegov komšija.”(Muttefekun alejhi) U drugoj verziji koju bilježi Muslim navodi se: ”U Džennet neće ući onaj od čijeg zla nije siguran njegov komšija.”
Rekao je Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhu: “Uzvišeni je obećao onome ko slijedi Kur’anske smjernice da neće zalutati na dunjaluku niti biti nesretan na Ahiretu. Za razliku od onoga koji se udaljio od Plemenite Knjige. O njemu Uzvišeni kaže: ‘A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživjeti.’”
Svaki musliman ima svoju nepovredivost u pogledu njegove ličnosti, privatnosti, ugleda, imetka i interesa. Ovaj uzvišeni princip udaljava muslimana od svakog neprimjerenog postupka, a prije svega zadiranja u privatnost drugih ljudi, što omogućuje svakom pojedincu da živi dostojanstven život, bez straha za svoj život, kuću, tajne i sramote. Nama pripada samo ono što ljudi javno pokazuju, a nemamo
