Bez obzira koliko si se udaljio od Allaha i bez obzira kakav si grijeh počinio, znaj da “On prima pokajanje od robova Svojih i prašta loše postupke!” (Kur’an, 42:25)
Oni koji žele da im milost bude ukazana neka uvijek na umu imaju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Smilujte se onima koji su na Zemlji, smilovat će vam se Onaj koji je na nebesima.”
Nevvas b. Sem’an, radijallahu anhu, prenosi da je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o dobročinstvu i grijehu, pa mu je Poslanik rekao: ”Dobročinstvo je lijepo ponašanje, a grijeh je ono što te tišti u duši i prezireš da ljudi za to saznaju.” Hadis bilježi Muslim, 2553.
Čovjek je stalno između troga: -iskušenja koje dolazi -blagodati koja prolazi i -smrti koja sve odnosi.
Iskušenje donosi onome koji se strpi na njemu veliku nagradu, visoku deredžu kod Allaha i praštanje grijeha, što ga, u konačnici, pretvara u milost i blagodat, kao što se navodi u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Muslimana neće zadesiti ni umor, ni bolest, ni briga, ni tuga, i neće ga ni trn ubosti, a da mu Allah, zbog toga, neće oprositi neke od njegovih grijeha.“
Kada je tvoj Gospodar htio spasiti Jusufa a.s. iz zatvora, nije poslao munju koja bi razvalila vrata zatvorske ćelije, već je poslao snove tadašnjem kralju Egipta. Zato, imaj puno i nedvojbeno pouzdanje u svog Gospodara!
Hasan el-Basri, rahimehullah, je rekao: ''Čovječe! Koliko si samo slab i nemaran! Drugima pronalaziš grijehe, a svoje grijehe zanemaruješ i zaboravljaš. U oku svoga brata vidiš trunku, a u svome oku ne vidiš gredu. Koliko je malena tvoja pravednost, a velika tvoja nepravednost!''
Koliko je poznatih ljudi na Zemlji nepoznato na Nebu, a koliko je nepoznatih na Zemlji poznato na Nebu! Mjerilo je u bogobojaznosti, a ne u ovozemaljskoj snazi i moći. "Najčasniji od vas kod Allaha je onaj ko Ga se najviše boji..."
Dvije su strpljivosti: strpljivost u nesreći i strpljivost od griješenja. Ko tada otrpi, zaista je strpljiv.
Opisujući sinove dunjaluka, Hasan el-Basri, rahimehullah, rekao je: ''Tako mi Allaha, neki od njih (zaljubljenika u ovaj svijet) su u pogledu dunjaluka postali toliko profesionalni da će na svome noktu prevrnuti srebrenjak i odmah ti reći koliko je težak, međutim, u isto vrijeme taj isti čovjek ni namaz ne zna obaviti.'' (Ovu predaju bilježi Ibn Ebi Hatim u svome djelu Ez-Zuhd, str. 66)
Imaj na umu da svoje dijete odgajaš svojim postupcima i djelima, a vrlo malo riječima. Ako djeca vide da vrijeđaš njihovu majku, da je omalovažavaš i nipodaštavaš, onda je gotovo bezvrijedno to što ćeš im sutra govoriti da nije lijepo da nekog vrijeđaju ili omalovažavaju. Postupak i djelo urezuju se u memoriju, a riječi se vrlo lahko zaborave.
Kockanje je ovisnost poput ovisnosti o alkoholu ili drogama. I zbog toga kockanje može dovesti do značajnih problema, jer takve osobe kad nemaju dovoljno sredstava za kockanje, zadužuju se i time ulaze u probleme kako te dugove vratiti, što vrlo često vodi u krađe, razbojništva, jednom riječju u kriminal.
Šejtan uvijek nastoji da razbije saf muslimanima i da ih razjedini jer zna da je snaga u zajedništvu i džematskom radu, pa zato vrlo često obmanjuje pojedince da su oni sami dovoljni i da im niko ne treba.
Allah, dželle šanuhu, naredio je u Svojoj knjizi da Mu budemo zahvalni i zabranio je poricanje i negiranje Njegovih blagodati i njihovo korištenje na nedozvoljen način. Kaže Uzvišeni: „Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti!“ (El-Bekare, 152)
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, kazao je: “Neki čovjek došao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: ‘Allahov Poslaniče, koliko puta ću slugi praštati greške?’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zašuti. Ovaj mu ponovi pitanje i po treći put, a Poslanik reče: ‘Sedamdeset puta dnevno.’” (Ebu Davud - sahih)
Razlog visoke pozicioniranosti tevbe u islamu treba tražiti u činjenici da je tevba jedan od najdražih i najposebnijih ibadeta kod Allaha, dželle šanuhu. Uzvišeni Allah voli one koji se često kaju. Da pokajanje nije najdraža stvar Allahu, ne bi čovjeka, kao Svoje najodabranije stvorenje, iskušao grijehom. I zato se Allah obraduje pokajanju Svoga roba, više nego što se obraduje čovjek, koji je pronašao
Obaveza je razumom obdarenog čovjeka da se suzdrži od uhođenja drugih ljudi i istraživanja njihovih mahana, i da se okrene sebi i svojim mahanama, jer onaj ko se pozabavi svojim mahanama i ostavi mahane drugih ljudi, odmorit će svoje tijelo i sačuvat će svoje srce. S druge strane, ko zbog zauzetosti tuđim mahanama zapostavi vlastite, zaslijepit će svoje srce, iscrpiti svoje tijelo i neće uspjeti u popravljanju vlastitih mahana.
Onaj ko bude tražio Allahovo zadovoljstvo u srdžbi ljudi, Allah će mu biti dovoljan i dat će mu ono što očekuje od ljudi, a ko bude tražio zadovoljstvo ljudi u onome što srdi Allaha, Allah će ga prepustiti ljudima, kao što se navodi u hadisu kojeg je zabilježio Tirmizi u svom „Sunenu“ od Aiše, radijallahu anha.
Od Sa‘da b. Ebu Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nijednog vjernika kojeg snađe nevolja pa prouči dovu koju je Junus, alejhis-selam, učio u utrobi ribe: ‘La ilahe illa ente subhanek, inni kuntu minez-zalimin – Nema boga osim Tebe, hvaljen neka si Ti, zaista sam ja od onih koji su se prema sebi ogriješili’ – a da mu Allah neće uslišati dovu i izbaviti ga iz nevolje.” (Bilježi Tirmizi i drugi)
U svakom stvorenju nalaze se jasni dokazi koji ukazuju na veličinu njegovog Stvoritelja, i na ljepotu Njegovog stvaranja. Uzvišeni Allah svakog čovjeka poziva da razmisli o sebi i svom stvaranju: “A i u vama samima – zar ne vidite?” (Ez-Zarijat, 21), jer će na taj način čovjek shvatiti veličinu Stvoritelja.
Kaže Uzvišeni: "Kada Imranova žena reče: 'Gospodaru moj, ovo što je u trbuhu mome ja zavjetujem samo na službu Tebi!' " Stara žena koja nije imala potomstvo, u trenutku kada ga priželjkuje i osjeti njegovu blizinu, stavlja ga Allahu u službu. Da li možemo dokučiti razliku između njihovih ambicija, želja i težnji te onoga čemu mi danas težimo!
Zar ne primjećuješ milost koju naš Gospodar ukazuje ljudima, pa one među njima koji su dugi niz godina bili u grijehu, naposljetku i pred kraj života uputi na Pravi put. Stoga, kad god vidiš nekog grešnika, nemoj ga nipošto otpisati, jer je itekako moguće da on dobije uputu, a da je ti izgubiš. Koncentriraj se na sebe i ne gledaj s visoka na druge!
Nekada te Allah dž.š. udalji od onoga što voliš, da bi te zaokupirao onim što On voli. Zato budi svjestan, da su u svakom Allahovom određenju mudrost i milost koje osvjetljavaju naš životni put.
Kur’an je pohvalio zahvalne, naglašavajući zahvalnost kao jednu od posebnih odlika Allahovih najboljih robova, poslanika i vjerovjesnika, pa je rekao za Ibrahima, alejhis-selam: „Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim, i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim; On je njega izabrao i na Pravi put izveo.“ (En-Nahl, 120–121)
